REPUBLIKA HRVATSKA

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Kontakti | Mapa weba | English

Kontakti | English

  • Hrvatsko iseljeništvo u Čileu

    Monumentalni, 10 metara visoki spomenik u obliku hrvatskog grba u Punta Arenasu. Spomenik je postavljen na obali Mageljanova prolaza.

  • Hrvatsko iseljeništvo u Čileu

    Hrvatska folklorna skupina iz Antofagaste

  • Hrvatsko iseljeništvo u Čileu

    Hrvatsko tamburaško drustvo Tomislav, Punta Arenas, 1905.

Hrvatsko iseljeništvo u Čileu


Brojčano stanje Hrvata u Čileu i njihovo doseljavanje

Procjena Ministarstva vanjskih poslova Čilea je da u ovoj zemlji živi oko 200 000 osoba hrvatskog podrijetla (gotovo 1,3% od ukupnog broja stanovnika uČileu): riječ je o trećoj, četvrtoj, u pojedinim slučajevima i petoj generaciji potomaka hrvatskih doseljenika. Ta procjena predstavlja povećanje u odnosu na brojke koje su se spominjale tijekom devedesetih godina XX. st. (130 000 do 140 000), ali istodobno treba imati na umu da se u najvećem broju slučajeva radi o osobama koje samo jedno od njihova dva prezimena povezuje s hrvatskim korijenima, ali koje su potpuno asimilirane. Pripadnici prve generacije doseljenika gotovo su izumrli, a novo pridošlih doseljenika gotovo da i nema.

Prvi Hrvati koje možemo smatrati iseljenicima, stigli su na Ognjenu zemlju privučeni “zlatnom groznicom”, početkom sedamdesetih godina XIX. st. Priliv tih imigranata uslijedio je nakon otkrića nalazišta zlata na otoku Lenox. Razočarana u tom smionom pothvatu većina doseljenika napustila je posao nastanivši se u Punta Arenasu i Porveniru na prostranim posjedima (estancias) gdje je bilo dosta mogućnosti zaposlenja u ekstenzivnom stočarstvu (ovce i rogata stoka). U tim godinama zabilježen je gospodarski uspon naj-južnijeg čileanskog područja.

Sljedeći veći val emigracije iz Hrvatske u Čile zbio se početkom XX. st. kad je zavladala filoksera na otoku Braču; propali vinogradi otjerali su u svijet dobar dio seoskog pučanstva koje je pojačalo hrvatske naseobine u krajnjim točkama Čilea, od Punta Arenasa do Arice.

Nakon I. svjetskog rata, s obzirom na promijenjene prilike, oslabio je priliv doseljenika, dok nakon II. svjetskog rata praktički iseljavanja iz Hrvatske uČile nije niti bilo. Gospodarska politika Čilea nastojala je promicati industriju čime se najviše okoristio glavni grad Santiago de Chile. Valja spomenuti da se u tom razdoblju velik broj obitelji hrvatskih iseljenika preselio u čileanski glavni grad, tako da danas najveći broj hrvatskih potomaka u Čileu živi upravo u Santiagu. No, prisutnost hrvatskih potomaka, odnosno njihov udio u stanovništvu Punta Arenasa (danas broji oko 60 000 hrvatskih potomaka) i Antofagaste je mnogo izraženiji. Nešto je manja hrvatska zajednica u Iquiqueu, a relativno skroman broj osoba hrvatskog podrijetla živi u Sereni, Concepcionu i Vini de Mar, iako ih se praktički može pronaći na cijelom području Čilea.


Status Hrvata u Čileu

Hrvati koji imaju čileansko državljanstvo imaju ista prava i obveze tj. ravnopravni su građani Čilea. Ne postoji vremensko ograničenje boravka za dobivanje državljanstva. Što znači da prilikom dolaska u Čile može se podnijeti zahtjev za primitak u čileansko državljanstvo. Čile dozvoljava dvojno državljanstvo.

Većina hrvatskih iseljenika u Čileu pripada visokoobrazovnoj skupini stanovništva. Hrvati se općenito smatraju uglednom useljeničkom skupinom koja ima svoje predstavnike i u izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti, u kulturi, umjetnosti, obrazovnom sustavu, crkvenoj hijerarhiji, poduzetničkim krugovima.

 
Hrvatske udruge i katoličke misije

U Čileu postoji veliki broj hrvatskih udruga, no ovdje ćemo navesti samo najistaknutije:

- Santiago: Estado Croata

- Punta Arenas: Club Croata,

- Antofagasta: Sociedad Croata de Socorros Mutuos,

- Iquique: Club Croata,

U Santiagu je u posljednje vrijeme vrlo zapažena aktivnost središnje udruge hrvatskih iseljenika “Estado Croata”, a raznolikost njihovog djelovanja vidljiva je i na web stranici: www.estadiocroata.cl.

Na području Republike Čile ne postoji niti jedna hrvatska katolička misija. Voditelj hrvatske katoličke misije u Peruu sa sjedištem u Limi formalno brine i o hrvatskoj pastvi u Čileu.


Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika

Nastava na hrvatskom jeziku za oko 120 učenika, djecu trećeg naraštaja, održava se u Punta Arenasu pri Escuela Republica de Croacia, Escuola Miguel de Cervantes, Colegio Cruz del Sur i Clubu Croatia te je u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.


Izdavaštvo i mediji

U Čileu danas nema tiskovine koja izlazi isključivo na hrvatskom jeziku, ali zajednice potomaka hrvatskih iseljenika u nekim gradovima (Punta Arenas, Antofagasta, Iquique) povremeno objavljuju glasnike i brošure na španjolskom jeziku, o djelovanju svojih udruga i općenito o hrvatskim temama. U Punta Arenasu izlazi glasilo „Male novine“ koje povremeno objavljuju priloge na hrvatskom jeziku.

U Punta Arenasu se emitiraju dvije radio emisije s hrvatskim temama i glazbom.


 


Kontakt


Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Trg hrvatskih velikana 6
10000 Zagreb

T: +385 (1) 6444 680
F: +385 (1) 6444 688
E: press@hrvatiizvanrh.hr
E: ured@hrvatiizvanrh.hr

Radno vrijeme Državnog ureda:
od ponedjeljka do petka
od 8:30 do 16:30 sati

Uredovno radno vrijeme:
za rad sa strankama:
od ponedjeljka do petka
od 9:00 do 15:00 sati