REPUBLIKA HRVATSKA

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Kontakti | Mapa weba | English

Kontakti | English

  • Hrvatsko iseljeništvo u Brazilu

    Mirko i Stjepan Seljan - istraživači. Nakon bratove smrti, Stjepan se povukao u Brazil, gdje se bavio eksploatacijom manganove rudače

Hrvatsko iseljeništvo u Brazilu


Brojčano stanje Hrvata u Brazilu i njihovo doseljavanje

Danas je nemoguće utvrditi brojčano stanje Hrvata i njihovih potomaka u Brazilu. No, pretpostavlja se da danas tamo živi oko 20 000 Hrvata i njihovih potomaka.
Hrvatsko iseljeništvo je u prošlom stoljeću (XX. st.) u Brazil pristiglo u dva vala. Prvi val useljavanja zbio se početkom 20-ih godina prošloga stoljeća, kad je Brazil trebao poljoprivredne radnike pa je brazilska vlada financijski pomagala useljavanje. Najveći broj tih doseljenika stigao je iz Dalmacije i Istre, ali bilo ih je i iz drugih hrvatskih krajeva. Uglavnom su naselili državu Sao Paolo i istoimeni grad. Prema nekim podacima u Brazilu je 1939. g. bilo oko 15 000 Hrvata.

Poslije II. svjetskog rata u Brazil je došao izvjestan broj naših političkih izbjeglica. Pripadnici tog drugog vala useljavanja regionalno nisu definirani i stigli su iz svih hrvatskih krajeva. Oni su gotovo velikom većinom ostali u gradu Sao Paolu.
U Brazilu živi sve manji broj Hrvata rođenih u Hrvatskoj, a stasa već četvrta generacija njihovih potomaka. Uglavnom su nastanjeni na području megalopolisa Sao Paola i istoimene države, ali u manjem broju može ih se naći i u Rio de Janeiru, Curitibi, Rio Grande do Sul, Belo Horizonteu, Recifeu i Braziliji, no pojedinaca ima po čitavom Brazilu.


Status Hrvata u Brazilu
 
Hrvati koji imaju brazilsko državljanstvo imaju ista prava i obveze tj. ravnopravni su građani Brazila. Zahtjev za stjecanje državljanstva može se podnijeti nakon najmanje 4 godine stalnog boravka u Brazilu. Brazil dozvoljava dvojno državljanstvo.
Razina obrazovanja Hrvata u Brazilu je raznolika. Hrvati koji su pristigli između dva svjetska rata uglavnom su imali nižu razinu obrazovanja, ali u socioprofesionalnom smislu ta skupina je bila vrlo homogena jer su većinom bili poljoprivrednici i obrtnici.
Među Hrvatima koji su se doselili nakon II. svjetskog rata nalazili su se pripadnici srednje klase, intelektualci, razne slobodne profesije, trgovci itd. Ta raznolikost i drugačija motivacija za iseljavanje omogućila je drugoj skupini drugu vrstu interakcije s brazilskim društvom, uz veću sposobnost organiziranja i mobilizacije članova. Za obje skupine useljenika je karakteristično da su im se potomci asimilirali u brazilsko društvo i zaboravili hrvatski jezik, a većinom imaju srednji ili visoki status obrazovanja.


Hrvatske udruge i katoličke misije

 
Može se istaknuti dvije udruge „Croata Sacra Paulistana“ i „Društvo prijatelja Dalmacije“. Obje izdaju mali tromjesečni bilten na portugalskom jeziku koji sadržava i tekstove na hrvatskom jeziku. U društvu “Croatia Sacra Paulistana”bilten se zove “Conexao Brasil-Croatia” (Veza Brazil-Hrvatska), a u “Društvu prijatelja Dalmacije” bilten se zove “Jornal da Sociedade da Dalmacia”.


Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika

Nastava hrvatskog jezika održava se u dva hrvatska doma, a polaze ga osobe u životnoj dobi od 20 do 55 godina.


Izdavaštvo i mediji

 
Potomci Hrvata su osnovali web stranicu “Pagina Brasileira da Croacia”(Brazilska stranica o Hrvatskoj) na portugalskom jeziku koja je dosta popularna među hrvatskim iseljenicima u Brazilu.


Kontakt


Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Trg hrvatskih velikana 6
10000 Zagreb

T: +385 (1) 6444 680
F: +385 (1) 6444 688
E: press@hrvatiizvanrh.hr
E: ured@hrvatiizvanrh.hr

Radno vrijeme Državnog ureda:
od ponedjeljka do petka
od 8:30 do 16:30 sati

Uredovno radno vrijeme:
za rad sa strankama:
od ponedjeljka do petka
od 9:00 do 15:00 sati