REPUBLIKA HRVATSKA

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Kontakti | Mapa weba | English

Kontakti | English

  • Hrvatska manjina u Srbiji

    U „Noći muzeja“ u Novom Sadu, monoštorske udruge »Podunav« i »NADE« predstavile su čuvene lutke u šokačkoj nošnji. Foto: Dražen Prčić, Hrvatska riječ

  • Hrvatska manjina u Srbiji

    Blagdan Duhova u Tavankutu. Običaj koji se očuvao još iz poganskih vremena i a navješćuje proljeće, buđenje i radost. Bunjevački ga Hrvati poznaju kao Kraljice. Foto: Dražen Prčić, Hrvatska riječ

  • Hrvatska manjina u Srbiji

    Pere Tumbas Hajo – virtuoz tamburice. Ostvario senzacionalan uspjeh na Međunarodnom festivalu folklora (1952.) kada je njegov orkestar, među 16 najboljih folklornih skupina na svijetu – osvojio prvo mjesto.

  • Hrvatska manjina u Srbiji

    Slamarstvo – tradicionalna vještina izrade ukrasnih predmeta iz slame. U 20 st. prerasta u naivnu umjetnost jedinstvenu u svijetu.

Hrvatska manjina u Srbiji


Premda imaju nekoliko regionalnih i subetničkih imena (npr. Bunjevci i Šokci), Hrvati u Vojvodini su integralni dio hrvatskog naroda, koji kao autohton narod živi u vojvođanskim dijelovima Srijema, Bačke i Banata, a u značajnom broju žive još i u Beogradu. Povijesno promatrano, ovo je stanovništvo u većini drugostoljetno domicilno. Bunjevački Hrvati, najvećim dijelom su podrijetlom iz zapadne Hercegovine, ovaj prostor naseljavaju koncem XII. stoljeća. Početkom XIII. stoljeća, zbog teških uvjetaživota u Bosni i pojačane islamizacije kršćana, šokački Hrvati, doseljavaju u srednji dio ugarskog Podunavlja (jugozapadna Bačka i Baranja) te zapadni dio Srijema. Hrvati u Srijemu, prisutni su još od dolazaka Južnih Slavena na ove prostore, a sve do 1945. godine živjeli su stalno u okviru Hrvatske.

U odnosu na 2002. godinu danas, deset godina poslije, u Republici Srbiji živi gotovo 13.000 Hrvata manje, podaci su to s popisa stanovništva obavljenoga 2011. godine, koje je objavio Republički zavod za statistiku Republike Srbije. Prema podacima zavoda, popis iz 2002. godine pokazao je da se tada 70.602 građana Srbije izjasnilo da su Hrvati dok ih je na prošlogodišnjem popisu da su Hrvati izjasnilo njih 57.900. Drugim riječima, u devet godina u Srbiji se „izgubilo“ oko 13.000 Hrvata tako da je njihov udio u ukupnom broju stanovnika sa 0,94 posto pao na 0,81 posto. I dalje najviše Hrvata živi u Vojvodini, njih 47.033, od čega najveći dio u sjevernoj Bačkoj, Subotici i okolici. Čelnici hrvatskih političkih opcija i udruga koje djeluju na području Srbije kažu da je smanjenje broja Hrvata zabrinjavajuće ali i očekivan podatak s obzirom na sva događanja i odnose proteklih godina.

U usporedbi s prethodnim popisima stanovništva u Vojvodini je po popisu iz 1971. godine bilo 120.303 Hrvata, 1991. godine 74.808. Pretpostavlja se da je u migracijama početkom devedesetih izbjeglo između 30 i 40 tisuća Hrvata, a najviše ih je po procjenama otišlo iz Srijema.

Naviše Hrvata živi u Subotici, Somboru i Novom Sadu.


Status

Politički i pravni položaj nacionalnih manjina u Srbiji reguliran je Ustavnom poveljom Srbije i Crne Gore, Poveljom o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama te Zakonom o pravima i slobodama nacionalnih manjina. Ljudska i manjinska prava regulirana su Poveljom o ljudskim i manjinskim pravima koja imaju snagu ustavnog zakona. Zakonom o pravima i slobodama nacionalnih manjina (donesen u Skupštini SRJ 26. veljače 2002. godine) hrvatskoj nacionalnoj zajednici je po prvi put priznat status manjine.

Pravo Hrvata na nacionalnu pripadnost i manjinski statut u niz slučajeva doživljava suprotnost u odnosu na proklamirana zakonska i politička rješenja.

Nakon nekoliko godina pregovaranja, u Beogradu 15. studenog 2004. godine potpisan je Sporazum o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj, koji je 2005. godine i ratificiran u objema državama. Navedeni Sporazum uvelike je olakšao formalno - pravni položaj hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori.

Temeljem navedenog Sporazuma do sada je održano pet zasjedanja međuvladina Mješovita odbora čija je zadaća pratiti provedbu Sporazuma i predlaganja mjera na poboljšanju statusa nacionalnih manjina u jednoj i drugoj državi.

Na izborima održanim u Republici Srbiji 2012. godine Demokratski savez Hrvata u Vojvodini išao je u koaliciju s Demokratskom strankom te su tim činom ponovno osigurali jedno zastupničko mjesto u Narodnoj skupštini Srbije. Tako Hrvati nakon 1990. godine imaju po treći puta svog zastupnika.


Udruge, izdavaštvo i mediji

Hrvatsko nacionalno vijeće – Početkom srpnja 2002. godine donesen je Pravilnik o organizaciji elektorskih skupština Nacionalnog vijeća nacionalnih manjina. Temeljem navedenog Pravilnika konstituirano je Hrvatsko nacionalno vijeće (35članova - www.hnv.org.yu). Temeljem novog Zakona o nacionalnim savjetima nacionalnih manjina u Republici Srbiji iz 2009. godine, Hrvatsko nacionalno vijeće na Elektorskoj skupštini održanoj 6. lipnja 2010. godine u Subotici dobilo je novo vodstvo. Za mjesta u HNV-u natjecale su se dvije izborne liste. Jedna je bila DSHV-a, a druga Hrvata u Demokratskoj stranci. Većinu, 18 naprema 11, dobila je lista DSHV-a.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata - Prva profesionalna ustanova u kulturi vojvođanskih Hrvata osnovana Odlukom Skupštine AP Vojvodine od 10. ožujka 2008. godine i Odlukom Hrvatskog nacionalnog vijeća od 29. ožujka 2008. godine, radi očuvanja, unapređenja i razvoja kulture hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini.

Udruge koje djeluju na području Srbije uglavnom se odnose na udruge u Vojvodini. Postoje još udruge Hrvata u Zemunu i Beogradu. Njihove djelatnosti se uglavnom odnose na područja kulture, obrazovanja i informiranja. Među najznačajnije i najutjecajnije udruge spadaju: HKC“Bunjevačko kolo” iz Subotice; HKD “Matija Gubec” iz Tavankuta; HKD“Vladimir Nazor” iz Sombora; HKC “Srijem” Srijemmske Mitrovica ; Hrvatsko akademsko društvo “HAD”iz Subotice; KUD "Bodrog" iz Bačkog Monoštora; KUD Jelačić iz Petrovaradina, Silvije Strahimir Kranjčević iz Bačkog Brijega i dr.

Novinsko izdavačka ustanova "Hrvatska riječ" (www.hrvatskarijec.rs) je prva profesionalna institucija Hrvata u Srbiji, koja izdaje istoimeni tjednik, a izdaje i knjige domaćih autora. Osim tjednika „Hrvatska riječ“, stranka DSHV izdaje „Glas ravnice“, u Somboru izlazi tromjesečnik „Miroljub“, a katolička crkva ima mjesečnik na hrvatskom jeziku „Zvonik“ (uredništvo „Zvonika“ izdaje i godišnjak„Subotičku danicu“). Matica Hrvatska u Subotici izdaje i časopis za kulturu i književnost „Klasje naših ravni“ koje direktno pomaže financijama Matica Hrvatska iz Zagreba. Postoji i mjesečnik "Glasnik Pučke kasine 1878", no vrlo je malog tiraža.

Na Radio Subotici postoji i Uredništvo na hrvatskom jeziku koje u okviru programa na srpskom jeziku ima trosatni termin svaki dan te Redakciju televizijskog programa na hrvatskom jeziku na Radioteleviziji Vojvodine.


Obrazovanje

Za sada je hrvatski jezik u službenoj upotrebi u Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine, u službenoj upotrebi je i u općini Subotica.

Većina Hrvata ne govori hrvatskim jezikom, a jedino se u ruralnim sredinama (salašima) govori dijalekt hrvatskog jezika, bunjevačka i šokačka ikavica. Hrvatski jezik govore uglavnom svećenici, koji su većinom školovani u Hrvatskoj i koji su u najtežim vremenima odigrali ključnu ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta.

Natpisi i kada jesu trojezični (ili višejezični), uglavnom to biva na srpskom jeziku na ćirilici, na srpskom na latinici te na mađarskom ili ostalim jezicima.

Evidentna je opstrukcija lokalnih vlasti o neprovođenju pokrajinske skupštinske odluke o uvođenju hrvatskog jezika u pojedina naselja i to u mjestu Sot (40% hrvatskog stanovništva), u općini Šid.

U Republici Srbiji nastava na hrvatskog jezika izvodi se od 2002./2003. godine, a nastava u srednjim školama izvodi se od 2006./2007. godine. Trenutačno se nastava izvodi u pet osnovnih škola u Subotici, Đurđinu, Maloj Bosni i Tavankutu i tri srednje škole na području Grada Subotice, koju nastavu pohađa ukupno 412 učenika.

Nastava u kojoj se sluša predmet„Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture“izvodi se na području Grada Sombora u jednoj OŠ, u općini Apatin u jednoj OŠ, u općini Bač u dvije OŠ i u Gradu Srijemskoj Mitrovici u jedanaest OŠ i SŠ, a ovaj vid nastave pohađa 786 učenika.

Hrvatski jezik također je zastupljen u dvojezičnoj, mađarsko-hrvatskoj Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji i sjemeništu„Paulinum“ u Subotici. Od visokoškolskih ustanova jedino Teološko-katehetski institut, kao viša školska ustanova Subotičke biskupije u Subotici izvodi nastavu i na hrvatskom jeziku. Predškolsko obrazovanje na hrvatskom jeziku izvodi se u okviru vrtićkih odjela: u Subotici (vrtić „Marija Petković“), u Tavankutu (vrtić „Donji Tavankut“), u Maloj Bosni (vrtić „Bambi“), te u predškolskoj ustanovi „Naša radost“ u Subotici gdje se nastava izvodi po Montessori programu, a pohađa je ukupno 61 dijete.

Nastavu na hrvatskom jeziku u školama u Vojvodini izvodi i četiri nastavnika iz Republike Hrvatske, upućenih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te postojeći nastavnici u redovitim školama (bez obzira na predmet koji predaju), koji svoju satnicu nadopunjavaju predajući hrvatski jezik i kulturu.

Posebno se razmatra mogućnost osnivanja Katedre za hrvatski jezik pri Filozofskom fakultetu u Novom Sadu koja bi osposobljavala profesore za rad u nastavi hrvatskog jezika, posebice u srednjim školama. Ova bi Katedra imala daleko veće značenje od samog čina obrazovanja profesora. Ona bi značajno pridonijela sustavnom radu na očuvanju i drugih značajki identiteta Hrvata u Vojvodini i Srbiji.



Kontakt


Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Trg hrvatskih velikana 6
10000 Zagreb

T: +385 (1) 6444 680
F: +385 (1) 6444 688
E: press@hrvatiizvanrh.hr
E: ured@hrvatiizvanrh.hr

Radno vrijeme Državnog ureda:
od ponedjeljka do petka
od 8:30 do 16:30 sati

Uredovno radno vrijeme:
za rad sa strankama:
od ponedjeljka do petka
od 9:00 do 15:00 sati